Glasnogovornik i krizno komuniciranje.

Glasnogovornik u obrazovnim institucijama može da bude važna osoba u dobivanju povoljna slike pojedinih organizacija u javnosti. Poboljšanjem imidža organizacije popravlja se i ukupna društvena,financijska i radna atmosfera za rad u organizaciji. Poboljšavanjem uvjeta rada i napredovanja stvara se mogućnost privlačenja investitora,većeg broja učenika ili studenata,dokazivanje kvalitetnog nastavnog plana i brzo rješenje  kriznih situacija u organizaciji. Posebno ćemo obraditi krizne odnose s javnošću,pa se zato nećemo ovdje mnogo zadržavati,ali je bitno da pouzdana i kvalitetna osoba,koja zna svoj posao glasnogovornika,preuzme cijeli krizni komunikacijski  stožer i da ima kvalitetne informacije i na vrijeme. Ukoliko do kriza dođe glasnogovornik treba postupiti prema M.Langfordovu radu Crisis Public Relations Managment(2006,403-404) modelu 5C da bi bio uspješan.

Tko god obavljao tu dužnost treba slijediti model 5C, a to je:

• CONCERU (briga) – organizacijski glasnogovornik mora pokazati istinsku zabrinutost za problem, brigu za događaj i ljude na koje se odnosi kriza i u budućnosti
• CLARITY (jasnoća) – organizacija treba govoriti jasno i otvoreno. Počinjući od ranih sati krize, organizacija mora imati vrlo jasne poruke. Što glasnogovornik kaže na početku biti će ponavljano za vrijeme trajanja krize;
• CONTROL (kontrola) – kada govore medijima, glasnogovornici moraju preuzeti kontrolu poruka, situacije, okoline i mjesta održavanja;
• CONFEDENCE (pouzdanost) – glasnogovornik mora prenijeti ključne poruke s pouzdanošću, a ne skeptičnošću ili arogancijom  ;
• COMPETENCE (kompetencija) – glasnogovornici također moraju pokazati kompetenciju i kazati što se čini na rješavanju problema;

Glasnogovornik bi  uvijek trebao imati pravu informaciju da ukoliko se dogodi  novinarski upit bude spreman,a izbjegne izjavu :no coment-nemam komentara. Takva izjava može samo da omogući novinaru široku paletu komentara,koji se više ne mogu zaustaviti.

Problemi u radu glasnogovornika

Neki od problema koji se mogu dogoditi u obrazovnim organizacijama .Ovakvih problema u korporacijskim poduzećima ima mnogo više. Ovdje sam nabrojao samo neke koji se mogu dogoditi u obrazovnim institucijama. Preuzeto iz knjige  prof.dr Zoran Tomić,Odnosi s javnošću-teorija i praksa,Synopsis,(2008).

-Nejasan položaj glasnogovornika u strukturi organizacije,

-Neposjedovanje adekvatne opreme za rad,

-Što su službeni stavovi organizacije?,

-Poteškoće u iznošenju službenih stavova,

-Mediji pišu netočno o vašoj organizaciji,

-Nepoznat podatak je li neka informacija o šefu točna, a o njoj pišu mediji,

-Problem gostovanja u elektroničkim medijima

-Izbjeći „bliske“ odnose s novinarima

-Problem izjava člana uprave,-Intervju,-Autorizacija,-Dani vikenda,

-Problem istine,-Konkurencija,-Krizne situacije,

-Fenomen demantija,- Tzv. Bočni udari,

-Službena putovanja,-Press-konferencije,-Problem osobnih financija,

-Obiteljski problemi,-Zdravstveni problemi,- Problem izbalansiranosti

-Nepostojanje punog povjerenja u PR,

-Problem osobnih sukoba u organizaciji,-Izbjeći unutarnji rat preko medija.